Oko pet stotina žena godišnje ostane bez materice, tokom reproduktivnog perioda života, i one smatraju da su do sada bile zakonski diskriminisane zbog zdavstvene nemogućnosti da rode.
Stavovi oko surogat majčinstva u velikoj meri su podeljeni, čak i među ženama, te dok jedni podržavaju ono što je nekima bukvalno jedini način da dođu do potomstva, drugi smatraju da ničije nije telo nije za “iznajmljivanje”, te da će ovo biti još jedna šansa za nasilje nad ženama, da će biti partnera koji će terati žene na surogat majčinstvo kako bi zaradili novac.
Podsetimo, surogat materinstvo moglo bi da bude uvedeno i u Srbiji i to za parove koji ne mogu da imaju dece, ali i za žene i muškarce koji žive sami i žele potomstvo, kako je predviđeno prednacrtom građanskog zakonika.
Koliko je ozakonjenje surogat materinstva osetljiva tema, najbolje govori podatak da se na njega čeka više od deceniju, kao i to što je samo prednacrt građanskog zakonika pretrpeo više izmena, a sada je aktuelna treća verzija.
– Ostala je odredba da se surogat materinstvo isključivo može koristiti kao način lečenja neplodnosti, kada žena ne može da rodi prirodnim putem, ni uz biomedicinski potpomognutu oplodnju, već jedino uz pomoć druge žene – objasnila je prof. Olga Cvejić Jančić, član Komisije za izradu građanskog zakonika.
Jedna od njih je i kolumnistkinja i direktorka Centra za biopolitičku edukaciju, Marija Ratković (36).
– Moramo da se vratimo na osnovne razloge zbog kojih se ovaj zakon dekriminalizacije surogata uopšte i donosi, a to je da bi se sprečila zloupotreba, medicinski turizam i ilegalni surogati u kojima nisu zaštićene ni žene koje rađaju ni ljudi koji žele dete. Uvođenjem ovog oblika pomoći u reprodukciji, žene koje nemaju matericu biće ravnopravne sa ženama i muškarcima koji su prinuđeni da u reprodukciji koriste donirane jajne ćelije ili spermatozoide – kaže Ratković za “Blic”.
Jako je bitno i kako zakon reguliše izbore žena uključenih u proces surogat roditeljstva, jer to jeste kompleksan proces koji uključuje mnogo procedura i odluka. Pogrešno je svoditi ga na prodaju tela, jer sve i kada bi htele, većina žena prosto nisu moguće kandidatkinje za rodilje, ali ni za nameravane majke, smatra naša sagovornica.
– Surogat materinstvo po sebi nije ni dobro ni loše, to je jedan od vidova asistirane reprodukcije koji postoji od Biblije do danas, jer odgovara na jednu od najsnažnijih potreba ljudi: potrebu da budu roditelji – kaže Marija.
– Mislim da je predlog regulative koji sada piše u predlogu Građanskog zakonika jedan od najsavremenijih u svetu jer redefiniše koncepte roditelja po prvi put od Rimskog prava, u skladu sa savremenom tehnologijom, majku ne izjednačava sa matericom, a oca ne izjednačava sa mužem žene koja rađa. Ukratko ovaj zakon kaže nešto što mi svi znamo a to je da majka ne mora da bude ni ona koja da jajnu ćeliju, ni ona koja rodi dete, već ona koja o detetu brine. Iako je u najvećem broju slučajeva i dalje to ista osoba, nauka a sada i zakon priznaju ono što znamo da definiše roditelje – briga, a ne biologija. Za mene to je istorijski pomak u budućnost – zaključuje Marija Ratković.
Postoji mnogo različitih načina da se surogat materinstvo reguliše, objašnjava sagovornica “Blica”, koja se o ovoj temi detaljno izvestila kada je zbog zdravstvenih problema i sama ostala bez materice. Negde je to dozvoljeno samo srodnicima, negde je komercijalno, negde se nadoknađuju samo realni troškovi trudnoće jer žena koja nosi dete ima i gubitke u zaradi i redovne troškove svakog meseca, koje ne snosi njeno zdravstveno osiguranje, već roditelji bebe koja se rađa.
June 01, 2019