About This Project

Zašto treba dozvoliti surogat materinstvo – najavljene izmene zakona

Autorka: Marta Vasić, Talas

Za sve koji iz bilo kog razloga ne mogu da budu biološki roditelji, surogat materinstvo je često jedina nada i preostala opcija. Po svemu sudeći, surogat materinstvo je nešto što će uskoro biti dostupno budućim roditeljima i u Srbiji.

Kako saznaje list Politika, budući građanski zakonik će, uz umerenu nadoknadu,  dozvoliti surogat-materinstvo, a biće uveden i nov naziv za surogat majku – „rodilja“. Iako je velikom broju zemalja surogat materinstvo prihvaćeno prećutno, ovim izmenama Srbija će postati jedna od samo nekoliko evropskih zemalja koje otvoreno regulišu surogat materinstvo, što je pozitivan pomak.

 

 

Za rodilju umerena nagrada – 8 do 10 hiljada evra

U procesu surogat materinstva bi prema izmenama trebalo da učestvuju 3 žene: ona koja će nositi trudnoću i roditi, ona koja daje jajnu ćeliju i žena koja će biti majka deteta, koja će se u novom zakonu zvati „nameravana majka“. Zakon ne isključuje mogućnost da i nameravana majka bude davalac jajne ćelije.

Zanimljivo je i da je termin „rodilja“ uveden kako bi bolje oslikao prirodu procesa surogat materinstva, u kom žena koja nosi i rađa dete nije ni na koji način „majka“ tog deteta, pošto njena jajna ćelija nije oplođena i dete nema njen genetski materijal.

Ono što je moralno najškakljivije pitanje jeste nadoknada koju će rodilja da dobije. Nameravani roditelji će biti dužni da izdržavaju rodilju tokom trudnoće, a pored toga je ostavljen prostor za „nagradu“, koja se može kretati između 8 i 15 hiljada evra.

Zakonom će biti definisani i mehanizmi kojima će sud moći da reši potencijalne sukobe između nameravanih roditelja i rodilje. Dobro rešenje je i to što će prema prednacrtu budućeg građanskog zakonika rodilja imati pravo da prekine trudnoću.

 

Moralni argumenti su na strani surogat materinstva

Surogat materinstvo je dugo bio kontroverzan predlog, a pitanja etike i odnosa moći čine ovo pitanje kompleksnim.

Autonomija koju pojedinca ima nad svojim telom je nešto što uključuje i pravo da žena zatrudni. Kada žena planira trudnoću ona ne mora da od države traži dozvolu, upravo zbog autonomije koju ima nad svojim telom. Ovo je važno zato što isti princip treba da važi i za pravo na surogat materinstvo. Žena koja je surogat majka i žena koja je trudna sa svojim budućim detetom prolaze kroz iste telesne procese, i na taj način iskazuju autonomiju nad svojim telom.

Ono što je često prigovor ideji surogat materinstva jeste to da će siromašne žene sada biti iskorišćavane jer su motivisane novčanom nadoknadom. Trudnoća zna da bude komplikovana i utiče na fizičko i mentalno zdravlje majke, što znači da ovo nije stvar u koju bilo ko treba da bude prisiljen. Ovo je razlog zašto veliki broj zemalja u kojma je surogat materinstvo legalno ne dopušta „komercijalno surogatstvo“ u kojima se surogat majkama isplaćuje novac.

Iako je to realna opasnost, veliki broj roditelja u Srbiji već sada odlazi u druge zemlje kako bi pokušali da dobiju dete na ovaj način, što dokazuje da zabrana surogat materinstva nije sprečila zainteresovane strane da se pronađu. Ukoliko je ovo legalno rodilje će moći da dobiju bolju zaštitu pred zakonom ukoliko budu imale problema tokom trudnoće.

Čak i ako ovo budu radile neke žene čisto zbog novčanog aspekta, to ne bi trebalo da bude kontroverzno. Surogat materinstvo nije isto što i dobrovoljno prodati se u ropstvo, kao što mnogi kritičari tvrde. Generalno dopuštamo ljudima da obavljaju razne poslove koje vidimo kao opasne i neprivlačne, zato što ljude posmatramo kao individue koje imaju slobodu da odluče da li će dobrovoljno ući u neki ugovor ili ne.

 

 

Kome je surogat materinstvo bitno?

Postoji veliki broj ljudi kojima će legalizacija surogat materinstvo u Srbiji značajno pomoći.

Za određen broj parova veštačka oplodnja jednostavno ne uspeva, a broj ovih parova nije mali. Procenjuje se da oko 400 hiljada parova u Srbiji ima poteškoće sa stvaranjem porodice, a nakon nekoliko neuspelih pokušaja vantelesne oplodnje surogat materinstvo je jedina opcija.

Takođe, ovo je dobro za sve žene koje su pretrpele bilo kakvu vrstu oboljenja koje ih je ostavilo neplodnim. Koliko je ovo važno nedavno je dirljivo opisala i Marija Ratković u tekstu „Jastuk pod haljinom“. Zakon pruža mogućnost i da žena koja je nameravana majka bude jedini roditelj, što je pozitivna vest za žene koje žele potomstvo, ali nemaju partnera.

Ono što je još nejasno jeste da li će ovo biti dopušteno i pripadnicima LGBT zajednice, ali po svemu sudeći zakon nije toliko progresivan. Ana Brnabić, premijerka, nedavno je postala roditelj, ali je za to  njena partnerka morala da potraži pomoć u drugoj zemlji, što dovoljno govori o tome koliko je teško u Srbiji imati dete ukoliko niste heteroseksualni.

Ovaj zakon je odličan pomak i treba ga pozdraviti, ali se ne sme stati ovde, već je potrebno zahtevati proširenje prava na surogat materinstvo i za sve one koji iskaču iz tradicionalne verzije roditeljskih uloga.

Date
Category
Tekst, Text